02 октобар 2011

GOA

INDIJA NA PORTUGALSKI NAČIN

Zemaljski raj, kako mnogi u svetu nazivaju ostrvo Goa, idilično mesto južne Indije, otkrili su hipici lutajući sa rancima na leđima

Zemaljski raj, kako mnogi u svetu nazivaju ostrvo Goa, idilično mesto južne Indije, otkrili su "hipici". Natovareni samo ruksakom na leđima, mladi ljudi du svakodnevno pristizali iz celog sveta.

Mapa ostrva Goa u južnoj Indiji

Dane su provodili na obalama, a uveče su na pesku pravili žurke. Boraveći tu mesecima kao turisti, "deca cveća" nisu bila svesna da su oni bili prvi točkić koji je pokrenuo žestoku turističku mašineriju…

U odnosu na druge indijske države, Goa je "liliputanac" malenih razmera. Površina ovog ostrva je 3.700 kvadratnih kilometara, a od milion i trista hiljada stanovnika, sto hiljada živi u prestonici Panaji.

Goa

Istorija je zabeležila da su još u XIV veku na obalu Goe dolazili brodovi iz Arabije i prodavali konje za ratne pohode tadašnje vladajuće dinastije Vijajangar. Vek kasnije, 1510. godine, doćli su Portugalci. Osvajajući obalu Malabara, naročito im se dopala Goa na čijoj teritoriji stvaraju uporišta, a u velikoj prirodnoj uvali osnivaju trgovinsku ispostavu. Zanimljivo je da su Portugalci ostali ovde do 1962. godine, kada Goa i konačno ulazi u sastav Indije (Portugalci su se zadržali čak i posle proglašenja nezavisnosti Indije 1947. godine).

Palma na sto načina

Goa je Indija na portugalski način – i obrnuto! U Goi život teče van zatorenog prostora. Vreme se provodi u šetnji ribarskim selima, ulicama Stare Goe sa portugalskom arhitekturom i indijskim mirisima – ili na peskovitoj obali ili pod palmama…

Nekada su na ovim plažama uživali hipici, a danas turisti

A njih je bezbroj! Od svake visoke vitke, čupave i niske, žbunaste ili polegle iskoristi se baš sve! Lišćem se pokrivaju krovovi i prave nadstrešnice. Nezreo plod ima kokosovo mleko i hrskavo sočno meso. Zreli opadaju, od njihovih niti se prave konopci i teška užad za brodove.

A cvet! Po njemu je posebno poznata todi palma. Iz tučka njenog cveta se pravi ukusan i osvežavajući sok. Ako se ostavi da stoji nekoliko dana, onda fermentira i od njega nastaje arak – primamljivo piće za sve koji vole "dobru kapljicu". I kao i svuda u svetu, posebno uživanje je piti ga sa društvom u kafani. Ali, jednog dana je zapaženo da je veliki broj uživalaca ovog pića počeo da gubi vid! Mada se arak i dalje krišom služi po birtijama, indijska vlada je odavno zabranila njegovu proizvodnju i korišćenje.

Crni osmeh zadovoljstva

"Imate betel!" rekli su najogorčenijim zagovornicima todija. Rasprostranjen u celoj Aziji, betel je vrlo korišćen, zbog neznatne količine narkotičnih supstanci – smanjuje glad i žeđ, izaziva osećaj zadovoljstva. U šetnji obalom prepoznala sam palmu sa žutozelenim lepezastim listovima i sitnim zrnastim plodom.

Todi palme

Istucano zrno prodavci stavljaju u lisku, savijaju ga u "sarmicu" i prodaju. Oni koji žvaću betel prepoznaju se po "crnom osmehu", jer im od stalnog i dugog korišćenja zubi postaju tamni.

"Oplemenjeni" betel

U većim gradovima betel je "oplemenjen", pa se u pan (list) dodaje slatki kim, oraščić, rendani kokos, slatko od ruže, poneko zrno kardamona. Prodaje se gotovo u svakoj prodavnici, po trafikama… Uvijen u srebrnu foliju, neizbežan je na svetkovinama, svadbama, a serviran pored tanjira ili poslužen u pletenim korpicama veoma je koristan posle obilnih obeda – kao odličan digestiv!

Opasne morske struje

Arapsko more koje zapljuskuje obale Goe nije plavo! Zbog sedam reka koji se u njega ulivaju voda mu je poprimila rečnu boju. Arapsko more je toplo koliko i vazduh, ali je nemirno.

Panaji, šetalište pored Arapskog mora

– Na Goi se čuvajte sunčanih zraka i morskih struja! Sunce je tropsko, nemojte to zaboraviti ni jednog trenutka! A, za struje…

Ponda, hindu hram

Dovoljnoje reći da su odnele već dvoje nesmotrenih plivača! – govorili su nam hotelski čuvari kad smo odlazili na plažu.

Plaža

Grupa turista iz Beograda bila je poslušna – od sunca su se štitili hladom palminih krošnji, a od struja – kupanjem u plićaku!

Pre svitanja napuštamo hotel, ispraća nas usnulo selo i kukurikanje petlića ranoranioca…
Mila Stračević
Blic – KOLAŽ od 12.11.2006.

Нема коментара:

Постави коментар