Приказивање постова са ознаком Škotska. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком Škotska. Прикажи све постове

14 јул 2009

ŠKOTSKA

DOMOVINA PRKOSNIH RATNIKA I OPSEDNUTIH DVORACA

Malo je zemalja u svetu, posebno onih koje nisu nezavisne, koje imaju toliko nacionalnih obeležje. Škotsku, naime, ceo svet prepoznaje po muškarcima u suknjama, viskiju, gajdama i, konačno, po više od 150 dvoraca koji su stalna meta turista

Škotska verovatno nije previše popularna među ljubiteljima toplih mora, uživanja na plaži ili brčkanja u plićaku. Međutim, ako na odmor i putovanja gledate malo drugačije, brdovita zemlja na severu Britanije pružiće vam jedno zaista nesvakidašnje iskustvo. Posebno ako volite prošlost, istorijske pikanterije, nerazjašnjene misterije, opuštenu zabavu i dobar viski. Ne smeta, pri tom, ako se i malo više opustite, pa vam se učini da vidite i muškarce obučene u suknje.

Mapa i lokacija Škotske

Škotska je zaista čudesna zemlja, napisao je jedan putnik. Toliko različita od drugih, da je svako poređenje neumesno, često i zaludno. Mala po površini, još manja po broju stanovnika, Škotska je toliko prepoznatljiva u svetu da se ne može pomešati sa drugima. Najmanje sa susednom Engleskom, sa kojom je štošta deli, ali istovremeno i razdvaja. Ponajviše možda britanska kruna, koja ih već tri stoleća ujedinjuje, a tako malo spaja.

Zamkovi i duhovi

Iako ima obeležje državnosti, Škotska nije nezavisna zemlja. Deo je Ujedinjenog Kraljevstva i prostire se na severnom delu britanskog ostrva. Tokom cele svoje istorije, Škoti su bili prinuđeni da se opiru raznim stranim uticajima, pa su tako, braneći se, razvili i jedinstven nacionalni identitet, kulturu i tradiciju.

Tipični pejzaž iz Škotske

Malo je zemalja u svetu, posebno onih koje ne podupiru politička ili ekonomska moć, sa toliko prepoznatljivih nacionalnih obeležja i proizvoda kao što je Škotska. Počev od tradicionalnog kariranog tekstila – tartana, od koga se pravi i nacionalna nošnja – kilt, koju su Škoti nosili u srednjem veku, ali je i dan-danas garderoba muškaraca u svečanim prilikama, preko škotskih gajdi, viskija i čička, keksa od putera, pa sve do nesrećnog čudovišta iz Loh Nesa.

Škotska istorija seže u najdalju prošlost čovečanstva. Prvi univerzalni simboli ljudskog roda, poput spirala koje simbolišu beskonačnost, pronađeni su upravo na ovom području. Njeni prastanovnici su bili Pikti, narod čije ime je nastalo od latinske reči pictus, što bi značilo iscrtan. Oni su po sebi crtali, ili možda tetovirali toteme kakvi su nađeni i na njihovim kamenim stećcima.

Škotlanđanin sa gajdama

Ipak, većina turista u Škotsku dolazi da bi videli čuvene dvorce. Spisi kažu da ih u ovoj čudesnoj zemlji ima više od 150. Naime, još od vremena kada su se Škoti definisali kao narod, započeli su i njihova neprestana borba i previranja sa Englezima. Vlastela, večito zabrinuta za svoju bezbednost, komfor i udobnost, gradila je na svojim velikim posedima dvorce i utvrđenja, koja su sačuvana do današnjih dana.

Međutim, uspomenu na neka stara vremena, pored ustajalog vazduha i ostarelih vrtova, sačuvali su i davnašnji vlasnici ili njihovi gosti, koji se, kažu, i danas mogu sresti tokom olujnih noći. Naime, prkosan narod je izrodio nemirne duše, koje nisu napustile ovaj svet posle smrti tela. Upravo zato, kažu turistički radnici, mnogi škotski dvorci su poznati po duhovima koji i danas lutaju hodnicima starih zdanja. Nekima će ovo biti smešno, drugima strašno, ali će svi, bez izuzetka, sa velikom pažnjom odslušati predavanje o nekadašnjim vlasnicima, a danas samo onostranim domaćinima.

Kraljica u Edinburgu

Edinburg

Škotska je sa tri strane okružena morskom obalom. Na zapadu i severu dopire do Atlantskog okeana, a na istoku do Severnog mora. Od Engleske je deli granična linija koja se proteže od ušća reke Tvid do zaliva Solej. Sama Škotska se može podeliti na tri oblasti. Gusto naseljenu južnu i središnju oblast i skoro nenastanjenu severnu. Ali, to nisu jedini kontrasti.

Administrativni centar Škotske je Edinburg, grad sa oko pola miliona stanovnika i prelepim zgradama, koje ga čine najlepšim mestom u zemlji. Nije previše velik, pa se bez teškoća može savladati i pešice. Glavna gradska ulica Royal Mile obiluje prodavnicama suvenira i specijalizovanim prodavnicama viskija, u kojima se često organizuju i prigodne degustacije. Inače, ova ulica, koja je verovatno najstarija u gradu, povezuje kraljičinu rezidencijalnu palatu i Edinburški dvorac.

Edinburški dvorac

Dvorac potiče iz srednjeg veka i svojevremeno je služio za odbranu grada. Reč je o zaista fantastičnoj građevini, čiji se zidovi redovno premazuju mešavinom kiselog mleka i naradžine kore, što turistima omogućava da šaraju po njemu do mile volje. Sa vrha se pruža predivan pogled na grad, a pikanterije i zanimljivosti iz prošlosti zdanja turistima će "oživeti" turistički vodiči obučeni u kilt, tradicionalnu škotsku nošnju. Posle usmenog dela, turisti obilaze i brojne kule i dvorane, sada pretvorene u niz malih muzejskih postavki.

Na drugom kraju ulice smeštena je The Palas of Holyroodhouse, jedna od brojnih zvaničnih rezidencija britanske kraljice. Međutim, kako kraljica i članovi porodice ovde zaista povremeno i borave, za javnost je otvoren samo mali deo palate, koji se, po pravilu, obiđe za svega desetak minuta. Utešno je, međutim, da znatno više vremena možete provesti u kraljičinom vrtu, gde se i danas naziru ostaci opatije iz XII veka, koju je, prema predanju, sagradio kralj Dejvid I.

Edinburg, škotski parlament

U blizini glavne ulice je i nova zgrada škotskog parlamenta. Otvorena je 2004. godine, a rađena je po projektu španskog arhitekte Enrikea Miralesa. Deluje veoma moderno i avangardno, prosto neuobičajeno za jednu državnu većnicu. Pa ipak, i po tome se može shvatiti važna odlika Škota. Naime, ma koliko držali do prošlosti i tradicije, rado će ustupiti mesto novim i savremenim rešenjima, ne misleći pri tom da će bilo šta time ugroziti.

Nema pušenja, ali ima pića i igara

Starih građevina, istorijskih mesta, katedrala i crkava u Edinburgu, kao i u celoj Škotskoj, ima na pretek. Upravo zato će mnogi požuriti da predahnu i da se zabave na malo drugačiji način. A to je, naravno, šoping i poseta nekom od mnogobrojnih pabova. Jedna od glavnih ulica u Edinburgu, Princess Street, prosto "vrvi" od mnogobrojnih radnjica u kojima se svašta može kupiti.

Škotski ples

Naravno, tu su i brojni pabovi, kakvih možda ima i u Srbiji, ali se ipak po mnogo čemu razlikuju. Prva, za mnoge i najvažnija razlika, jeste u tome što u Škotskoj nema pušenja! Zakon je zabrani pušenje u svim javnim prostorijama, kancelarijama, školama i restoranima, pa čak i na ovim mestima. Praktično je dozvoljeno pušiti samo na ulici ili u privatnom stanu. Zbog toga ne čudi što mnogi pušači pri poseti pabu svoje nezadovoljstvo istresu na pivu i viskiju, čija je potrošnja od uvođenja inkriminisanog zakona prilično porasla.

Ali, ne mora se "udarati" samo po pivu i alkoholu. Škoti, recimo, veoma vole ples i rado će svakoga naučiti osnovnim koracima svoje igre, koji zapravo i nisu jasno definisani. Naime, reč je o mešavini škotskih i irskih društvenih plesova, koji su krajem prošlog veka toliko modernizovani, da se danas igraju uz rokenrol i škotski folklor. Ples je toliko brz, da vam obično nije potrebno ni znanje, pa čak ni osećaj za ritam, ali vam oduzima toliko energije, da ga neki fakulteti iz preventivnih razloga za svoje studente organizuju svake nedelje kao društvenu aktivnost.
Vlada Arsić
Press Kofer 38 – 05.03.2008.

11 јул 2009

ŠKOTSKA

TVRĐAVE U KOJIMA ŽIVE LEGENDE

Lepa i uglavnom divlja priroda, brojni zamkovi i stari gradovi potpuno opčine svakog došljaka

Kružno putovanje kroz Škotsku je uvek pokušaj kako pomiriti prirodu i istoriju. Lepa i uglavnom divlja priroda, brojni zamkovi i stari gradovi potpuno opčine svakog došljaka. S jedne strane crveni Glazgov, pa sivi Aberdin ili veličanstveni Edinburg, svi sa karakterističnom arhitekturom, mnoštvom starih kuća, palata i crkava, a s druge, divlje obale i ostrva gde vetar stalno duva. Treba se snaći! Toliko mnogo slika, mirisa i zvukova… A, onda, istorija: kraljica Meri, kralj Robert Brus i ser Vilijem Valas…

Mapa i lokacija Škotske

Dvorci i gospodari

Prolazimo kroz Stirling koji je nekada bio centar Škotske kraljevine i dolazimo u Glazgov. Glavna ulica, ujedno i pešačka zona, pruža priliku za šoping, a stari univerzitet i park su divno mesto za odmor. Na zapadnoj obali je Oban, lep primorski grad sa starim karakterističnim kućama i rivom. Tu se mogu videti najneobičnije ptice, pa čak i vidre.

Uzevši trajekt do susednog ostrva obilazimo zamak porodice Duart, strogu srednjevekovnu građevinu koja je obnovljena trudom meštana. Služila je kao odbrambeni bastion, a nekad i zatvor. Lokalni bard uz citru priča nam legendu o gospodaru zamka koji je želeo da se oslobodi žene (sada bi rekli, da se razvede) pa ju je na prevaru ostavio na malom ostrvu . Spasli su je ribari, a zaklon je našla u očevom zamku, gde se ubrzo pojavio muž, naravno u žalosti. Uhvaćen u prevari jedva je izbegao smrt, opet na ženinu molbu, ali dvadesetak godina kasnije ubio ga je njen brat.

Zamak porodice Duart

Preko puta zaliva je porodični zamak Torosej, svetla renesansna građevina, puna cveća i sunca, vlasništvo Čerčilovih potomaka. U dnevnoj sobi uz udobne fotelje natpis "Molimo vas, sedite".

Puni prelepih utisaka vraćamo se lokalnim vozićem u dečjoj verziji do luke.

Porodični zamak Torosej

Profitabilna aždaja

Sutradan oblačno vreme provodimo na putu pored jezera Loh Nes. Dominira stara ruševna tvrđava, a u usputnim mestima glavna atrakcija je Nesi, najprofitabilnija aždaja na svetu. Svuda se prodaju suveniri čiji je zaštitni znak Nesi – u milion poza i isto toliko veličina, kao privezak, magnet, novčanik, pa čak i lampa.

Sledeće dve noći smo u Karbisdejlu, starom zamku, sada pretvorenom u hostel, sa ogromnom srednjevekovnom dvoranom ukrašenom starim slikama i skulpturama, dok su spavaće sobe kao u svim skromnim hostelima, male sa krevetima na sprat, verovatno nekadašnje sobe za poslugu. Uveče, po mraku, preko mosta i pruge idemo u lokalni kafić gde su meštani priredili nezaboravni hepening uz gajde i igru.

Izlet na Orkni, ostrva na severu, pruža neponovljiv doživljaj. Prati nas loše vreme sa kišicom i vetrom koji zahteva kabanicu i džemper usred avgusta.

Orkni ostrva, Čerčilova barijera

Sivo talasasto more zamenjujemo autobusom koji nas vozi pored naselja od kamenih kuća poređanim u krug. Neka su ostrva povezana nasipima – takozvana Čerčilova barijera, kojom je on onemogućavao prolaz nemačkim podmornicama. Gradili su je italijanski zarobljenici, o čemu svedoči i mala crkva. Tragovi i vrhovi brodskih olupina još uvek se dobro vide.

Preko Aberdina stižemo u Edinburg, za koji, nažalost, nismo imali dovoljno vremena, pa smo videli samo tvrđavu. Ogromna, vekovima građena, sada je muzej sa brojnim izložbama. U gradu koncerti posvećeni Bramsu, lokalni kafići i radnje za turiste koje rade do kasno u noć. Opuštamo se uz muziku gajdaša…
Jovan A. Ikonomovski
BLIC Panorama 68 – 30.03.2008.