12 октобар 2011

ISLAND

ZEMLJA LEDA

Ovo je zemlja iz bajke, vatre, mora, prekrasnog bistrog neba i gostoljubivih ljudi

Island je otkrio jedan viking, koji se u XII veku iskrcao na ovo udaljeno, usamljeno ostrvo. Po legendi, bacio je dve drvene oblice i tamo gde su se zaustavile osnovao grad Rejkjavik, danas glavni grad Islanda. Islandski jezik je zadržao čistotu govora iz XII veka, pa ga stranci, naročito naši ljudi, lakše uče od drugih skandinavskih jezika.

Mapa i lokacija Islanda

Ovo ostrvo se nalazi usred Atlantskog okeana, između Evrope i Amerike, na ivici polarnog kruga, i do njega se dugo putuje. U dolasku, ništa se ne vidi, jer avioni za Island poleću iz Evrope uglavnom kasno noću.

Ako je vreme lepo, u povratku sa Islanda vide se vulkanski mesečevi pejzaži (ovde su vežbali američki astronauti za prvo i jedino istorijsko sletanje na Mesec, a Žil Vern je sa jednog vulkana poveo ekspediciju na put u središte Zemlje), a zatim voda, voda, voda, i onda beskrajne šume Švedske, sve do sletanja na stokholmski aerodrom.

Dugo putovanje dodatno otežavaju mere bezbednosti na aerodromima: mora više puta da se prođe kroz skenere, da se izvadi sve iz džepova, nakit, ključevi...

Kao da imaju mnogo vremena...

Na Islandu sam boravila kao jedan od učesnika manifestacije Dani srpske kulture na Islandu, koju organizuje Fondacija Balkankult iz Beograda.

Rejkjavik

Islanđani su vrlo ljubazni, relaksirani, nasmejani i spremni za komunikaciju. Svi govore engleski, i u svakodnevnom kontaktu, od hotela, preko prodavnica, do institucija, ponašaju se strpljivo, kao da imaju mnogo vremena. Ustvari, to smo mi izgubili svakodnevnu umetnost normalnog življenja…

Vozači na ulicama Rejkjavika pažljivi su prema prolaznicima. Ovo je jako važno za turiste, jer u mnogim ulicama trotoari nisu podignuti od kolovoza nego je ulica samo obeležena kamenim stubićima (kamena bar ima napretek). Na ovako izravnatim ulicama i trotoarima prolaznici se manje sapliću nego u Beogradu… Putevi su takođe izvrsni.

Duge zimske noći

Automobila je mnogo, tako da se ima utisak da Rejkjavik ima mnogo više stanovnika od svojih 150.000. Inače, ceo Island ima 300.000 stanovnika. Voze se nova, dobra vozila (čista i oprana), pa i veliki džipovi, jer Islanđani vole da planinare, da skijaju, i uopšte da odlaze u prirodu. Inače se mnogo vozi, i na kraćim relacijama, po gradu, jer to diktira neprijatna klima.

Zbog uticaja tople golfske struje, Island nema arktičku klimu. Temperature ne idu mnogo ispod nule, ali je uglavnom kišovito i vetrovito. Vreme je ćudljivo i menja se nekoliko puta na dan. Kažu, "ako ti vreme nije po volji, sačekaj minut i promeniće se". Za vreme mog boravka bilo je toplo (13 stepeni), sunčano i bez vetra, što je retkost za Island. Kažu, zakasnelo leto.

Na izuzetno duge noći zimi i duge dane leti naviknuti su samo oni koji tamo žive. Za vreme moje posete i noć i dan su bili normalne dužine. Jer, jesen je tek prelazno doba između dva ekstrema.

Gejzir

Na Islandu može da se diše u svakom smislu. Ne samo zbog širokog, otvorenog prirodnog prostora (Islanđani kažu da postaju klaustrofobični čak i u Švedskoj – zbog drveća u šumama ne mogu da sagledaju pejzaž sve do horizonta!). Vazduh u Rejkjaviku je kristalno proziran, čist. Miriše na okean, na luku, i na sumpor, što je uticaj prirodnih mineralnih voda na kojima leži Island. Na miris sumpora, koji se oseti čim se pusti topla voda, Islanđani su navikli i nije im neprijatan. Kažu, to je miris doma.

Vulkan Hekla

Grejanje je skoro besplatno

Vode na Islandu ima u svakom obliku i u velikim količinama. Pijaća voda, "česmovača" je odlična, ali malo teška za naše kontinentalne stomake. Vruća voda dolazi direktno sa izvora, sprovedena ogromnim cevima. Tako se oni greju, a grejanje je skoro besplatno.

Rejkjavik, jezero sa labudovima i Gradska skupština

Iako su okruženi vodom (okeanom), primećuje se ljubav prema vodi uopšte. U centru Rejkjavika postoji jezero, po kojem plove patke, labudovi i drugi pernati stanovnici, a hrane ih prolaznici, uglavnom deca. I iza Gradske skupštine, koja je na tom jezeru, nalazi se jezerce sa vodom koja stalno teče, i zelenilom.

Plava laguna

U gradu su česte male fontane, stilizovana jezerca… U Rejkjaviku ima mnogo bazena, sa toplom i hladnom vodom, a posebna atrakcija je Plava laguna, 50 kilometara od glavnog grada, u kojoj se u toploj vodi može kupati preko cele godine. Naravno, tu su i čuveni gejziri, o kojima smo učili u školi.

Rejkjavik, reljef Islanda u Gradskoj skupštini

Gradska skupština je, inače, otvorena preko celog dana za posetioce. U dvorani u prizemlju nalazi se ogroman reljef Islanda, koji svi mogu da razgledaju.
Smiljka Isaković
Politika PUTOVANJA od 25.10.2006.

Нема коментара:

Постави коментар