15 септембар 2011

PARIZ

GRAD LJUBAVI I ROMANTIKE

Grad svetlosti, ljubavi, romantike, samo su neki nazivi za Pariz, grad u koji su se zaljubljivali mnogi umetnici. Nemoguće je ne zaljubiti se u Pariz. Njegova arhitektura je zavodljiva i privlačna, a restorani i noćni život garantuju uživanje

Francuska je zemlja umetnosti i mode, kulinarstva, zamkova i vinograda, luksuznih letovališta i netaknutih seoskih predela. Obale joj zapljuskuju Sredozemno more i Atlantski okean, a njene granice prostiru se duž Pirineja i Alpa. Francuska je svetu podarila najlepša umetnička dela, modu i šampanjac, konjak i parfeme. Zemlja Napoleona, musketara i trubadura, velikih ideja i poznate kuhinje.

Panorama Pariza

Ukoliko se pitate koje je godišnje doba najbolje za posetu ovom gradu, odgovor je da ne postoji najbolje vreme, jer je u njemu uvek živo. Letnji dani izvode ljude na obale Sene ili u jednostavne šetnje brojnim parkovima i šumama, a ispijanje kafe duž obale je već ritual. Zimske noći teraju vas da se zagrejete klizanjem na klizalištu pod otvorenim nebom, a u proleće se oseća prava magija u vazduhu, koji je pun mirisa iz cvetnih bašti.

Pariz je jedan od najvoljenijih gradova sveta. Ne postoji osoba koja ne želi da ga poseti. Vidik sa Ajfelovog tornja ili balizilike Sakr Kera otkriva stotine atrakcija, ali najbolji način da se vidi grad jeste da stavite mapu u svoj džep i dopustite sebi da se izgubite na njegovim ulicama i avenijama. Prefinjen, elegantan, dinamičan, na svakom koraku možete videti spoj tradicije i istorije, različite kulture, ali i duh savremenog života.

Panorama Pariza

Nikako ne smete propustiti da vidite Ajfelovu kulu, ali najbolje je da se na poslednji sprat popnete tek posle nekoliko dana, kad prethodno upoznate Pariz sa zemlje, jer ćete onda imati ovaj grad na dlanu.

Ajfelova kula noću

Tornju se obavezno vratite i noću, kad će vam oduzeti dah nezaboravnim sjajem.

Pogled sa Ajfelove kule

Simboli Pariza

Kulu koja je simbol Pariza podigao je francuski inženjer Gustav Ajfel sa namerom da od nje načini najveći događaj svetske izložbe u tom gradu. Završena je za dve godine, 31. marta 1889. godine. Visoka je 324 metra i teška 7.300 tona. Do vrha vodi 1.665 stepenika. Za toranj se smatralo da je ruglo i pisane su peticije da se skloni. Sačuvan je samo zbog toga što je bio važna antena za telegrafiju.

Avenija Šanz elize i Trijumfalna kapija

Trijumfalna kapija je konstruisana u periodu od 1806. do 1936. godine i predstavlja jedinstven primer imperijalne arhitekture. Posle Napoleona I, Viktor Igo je primio posmrtnu počast pod Trijumfalnom kapijom 1885. godine.

Početkom XVIII veka, dužinom čitave ulice otvaraju se prodavnice. Avenija Jelisejska polja ili Šanz elize, nalazi se između Trijumfalne kapije i trga Konkord i obuhvata kružni tok, zelenu površinu koja je u XVIII veku postala vrlo posećeno šetalište. U gornjem delu avenije 1898. godine izgrađen je prvi hotel "Elize palas". Zatim sledi "Astorija" 1904. godine, hotel "Klaridž" 1919. i mnogi drugi. Danas, avenija Šanz elize za mnoge predstavlja najlepšu aveniju na svetu.

Katedrala Notr Dam

Notr Dam je najznačajniji simbol Pariza. Izgrađena između 1163. i 1345. godine, katedrala se smatra jednom od svetskih vrednosti gotske umetnosti. Masivna unutrašnjost ima 6.000 sedišta i čine je tri veličanstvene roze prozora i ogromne orgulje sa 7.800 cevi. Mnoštvo stepenika, 387 njih, vode do vrha tornja, koji pruža izvrstan panoramski vidik na grad.

Prestonica umetnosti

Muzej Luvr

Luvr je napravljen zahvaljujući Filipu Ogistu, koji prilikom polaska u krstaški rat 1190. godine konstruiše tvrđavu kojoj je namena da zaštiti desnu obalu Pariza za vreme njegovog odsustva. Danas, od prvobitnog Luvra nalazimo samo nekoliko arheoloških ostataka. Poslednje renoviranje Luvra bilo je u periodu od 1981. do 1993. godine. Tada su izgrađene staklene piramide, od kojih je najveća sastavljena od 793 romba i trougla. Najpoznatije delo koje se čuva u ovom muzeju je svakako enigmatična "Mona Liza" Leonarda da Vinčija, koja je zaštićena neprobojnim staklom.

Muzej Orsej

Muzej Orsej je relativno nov po pariskim standardima. Smešten je na bivšoj železničkoj stanici, pored Sene, i sedište je ogromne kolekcije radova iz perioda od 1848. do 1914. godine.

Najpoznatiji je po delima impresionista i postimpresionista, Monea, Manea i Kurbea.

Versaj

Dvorci Versaja se nalaze 24 kilometara jugozapadno od Pariza i jedni su od mnogobrojnih atrakcija. Većina palata je sagrađena između 1664. i 1715. godine, u vreme Luja XIV, poznatog kao Kralj Sunce. Možda najpoznatija soba u palati je Soba ogledala, u kojoj je potpisan Versajski sporazum, dokument kojim je označen kraj Prvog svetskog rata.

Arhitekta Šarl Garnije je pobedio na konkursu raspisanom za izgradnju opere koji je organizovao baron Osman. Opera Garnije je podignuta između 1861. i 1875. godine. Ovo zdanje je tipičan premer barokne umetnosti, sa bogato ukrašenom fasadom i plafonom koji je oslikao Šagal. Izgradnja za to vreme impozantne građevine započinje 1861. i traje 14 godina, zbog teškoća na koje su tokom gradnje majstori nailazili zbog podzemnih voda. Godine 2001. fasada opere Garnije je u celosti renovirana.

Tragovi istorije

Crkva Sakre Ker

Crkva Sakre Ker izgrađena je u vrlo specifičnom stilu, a njeno najvažnije spoljno obeležje bila je belina fasadnog kamena. Sva unutrašnja dekoracija urađena je između 1900. i 1914. godine. Ova crkva je sagrađena isključivo od dobrotvornih priloga, iako je 1873. godine parlament njenu izgradnju proglasio projektom od javnog interesa. U očima velikog dela javnosti crkva Sakre Ker važila je za simbol ružnoće.

Trg Konkord

Konkord je najveći trg u Parizu i nalazi se uz Senu, razdvaja baštu Tileri od Jelisejskih polja. Prvobitni naziv mu je bio Trg Luja XV. kasnije postaje Trg revolucije, na kome je između 1793. i 1795. godine giljotinirano 2.800 osoba, od kojih su najpoznatiji Luj XVI i Marija Antoaneta. Današnji izgled datira iz XVIII veka. Statua Luja XV zamenjena je obeliskom iz Luksora, koji je visok 22,83 metra i težak 230 tona. Obeležavao je ulazak u Amonov hram u Luksoru, a na trg je postavljen 1836. godine. Svaki od uglova osmougaone forme trga krase statue posvećene gradovima Francuske.
Milica Prelević
Stil magazin 10 – 05.03.2007.

Нема коментара:

Постави коментар